Birajmo šta gledamo, čitamo i slušamo
Povodom Globalne sedmice medijske pismenosti, mladi reporteri UNICEF-a pozivaju vršnjake da biraju šta gledaju, čitaju i slušaju, a roditelje da s djecom o tome redovno razgovaraju
PODGORICA, 30. oktobra 2022. – Mediji sami po sebi nisu ni dobri ni loši, a njihov uticaj zavisi od načina na koji ih koristimo. Zato birajmo šta gledamo, čitamo i slušamo – poruka je UNICEF-ovih mladih reportera za kraj Globalne sedmice medijske i informacione pismenosti koja se širom svijeta obilježava od 24. do 31. oktobra.
„Nije svaki sadržaj koji nam se nudi vrijedan pažnje“, istakla je UNICEF-ova mlada reporterka Miljana Stanković.
Za UNICEF-ovog mladog reportera Anela Memića medijska pismenost je ključna za svako dijete. „Bez medijske pismenosti mi smo ostavljeni na (ne)milost onih koji kontrolišu medije, a s njom je kontrola u našim rukama“, poručio je Memić.
UNICEF-ovi mladi reporteri su kroz TikTok-video omogućili da se tokom Globalne sedmice medijske i informacione pismenosti čuju i glasovi mladih Crne Gore o ovoj temi. Video materijali dostupni su na linkovima: link 1, link 2.
Koliko je medijska pismenost bitna za život u 21. vijeku ukazuju podaci iz istraživanja koje je Ipsos sproveo uz podršku UNICEF-a i Ambasade Velike Britanije tokom 2021. godine. Naime, svaki treći građanin Crne Gore vjeruje u teorije zavjere i dezinformacije o koronavirusu, dok svaki peti vjeruje u teorije zavjere i dezinformacije o vakcinama. Posljedice uticaja ovih vjerovanja u dezinformacije i teorije zavjere mogu biti ponašanja kojima se ugrožavaju sopstveni i tuđi životi. Medijsku pismenost, kao najefikasniji način borbe protiv dezinformacija, prepoznaje 7 od 10 građana Crne Gore.
Medijska pismenost se razvija tokom cijelog života, a veoma je važno da taj proces počne od ranog djetinjstva. Bez obzira na to koliko se roditelji osjećaju (ne)stručnima za nove tehnologije, kroz redovne razgovore s djecom o svim medijskim sadržajima oni im pomažu da razviju kriterijume kvaliteta po kojima biraju medijske sadržaje. Takođe, pomažu im da nauče da stalno kritički analiziraju pitajući se ko je napravio određeni medijski sadržaj, za koga, na koji način i s kojim ciljem. Roditelji mogu s djecom da provjeravaju tačnost informacija upoređujući šta različiti izvori kažu o određenoj temi, uključujući i stručnjake i relevantne institucije u Crnoj Gori i širom svijeta.
U decembru 2021. tek svaki drugi roditelj u Crnoj Gori rekao je da razgovara s djecom o medijskim sadržajima koje ona prate, kao i da im ograničava izbor medijskih sadržaja i vrijeme koje svakodnevno troše ispred ekrana.
