Preporuke mladih za borbu protiv nasilja
Konsultacije s mladima u cilju razvijanja petogodišnje Strategije o prevenciji i zaštiti djece od nasilja
PODGORICA, 5. APRIL, 2024. - Osnivanje sekcija protiv nasilja u školama, razgovor o posljedicama nasilja već u najmlađem uzrastu, organizovanje radionica s učenicima koji vrše nasilje i onima koji ga trpe, više opcija za anonimno prijavljivanje nasilja, veći broj školskih pedagoga, obuke za nastavnike, mogućnost biranja predmeta Medijska pismenost... Sve ovo su mjere koje mladi predlažu institucijama u borbi protiv nasilja.
Srednjoškolci su svoje ideje iznijeli na prvom forumu mladih, koji, uz podršku UNICEF-a i EU, organizuje Unija srednjoškolaca Crne Gore s ciljem da konkretne predloge mladih uputi Radnoj grupi Ministarstva rada i socijalnog staranja koja razvija petogodišnju Strategiju o prevenciji i zaštiti djece od nasilja.
Gimnazijalka Anja Vojvodić u svom okruženju primjećuje skoro sve oblike nasilja: fizičko, verbalno, onlajn nasilje...
Obično o nasilju govore oni koji nemaju problema, a oni koji ih imaju neće nam to reći otvoreno. Mnogo se o svemu ćuti.
Ona smatra da se mladi plaše da prijave nasilje, pretpostavljajući da će ga tako intenzivirati ili da ih niko neće razumjeti. Prepoznaje i problem u školskom sistemu gdje se, kako kaže, učenici nerijetko označavaju kao „problematični”.
„Kod pedagoga i psihologa najčešće se šalju djeca za koju se smatra da imaju neki problem. Ne prepoznaje se da i mi ostali imamo neke muke, da i nama nekada treba podrška”, kaže Anja.
Rješenje vidi u obrazovanju: „Stalno edukovati sebe i druge, objasniti koji su načini prevencije, znati svoja prava i obaveze, više razgovarati o nasilju.”
Član Upravnog odbora Unije srednjoškolaca Pavle Đurović istakao je problem seksualnog nasilja.
Žrtve seksualnog nasilja je sramota da govore, to je tabu. Mnogo je promocije seksualnog nasilja na društvenim mrežama.
On je uvjeren da na društvenim mrežama zbog toga mora postojati neki oblik kontrole. „Potrebno je da se makar u najmlađem uzrastu ne susrećemo s takvim sadržajima. Djeca vrlo rano dobijaju mobilne telefone i mogu da im pristupe”, objašnjava Pavle.
Po njemu, za rješavanje problema nasilja treba tražiti bolja rješenja od nekih koje škole sada primjenjuju.
„Premještanje u drugo odjeljenje ili drugu školu ne donosi nužno boljitak”, ukazao je Pavle.
On očekuje da će se ideje koje su srednjoškolci iznijeli na forumu zaista uvažiti tokom razvoja nove Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja.
Da je sve što mladi iznesu na forumu važno institucijama, istakla je savjetnica u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Jelena Raičević.
Ovu Strategiju radimo upravo zbog djece i mladih, da bi oni odrastali u sigurnijem okruženju. Strategija ima dva ključna aspekta – jedan je prevencija, a drugi je jačanje multidisciplinarnog pristupa prilikom reagovanja na nasilje i zaštitu onih koji su doživjeli neki oblik nasilja.
Radnu grupu Ministarstva rada i socijalnog staranja, čiji je zadatak razvijanje petogodišnje Strategije, čine i predstavnici resora zdravlja, prosvjete, Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu i NVO.
Unija srednjoškolaca, uz podršku UNICEF-a i EU, nastaviće da organizuje forume i tribine i na taj način pružiti prostor djeci i mladima da saopšte svoje stavove i učestvuju u razvoju i primjeni politika i strategija koje ih se tiču.
