VRTIĆI ZA SVE
„Ja sad imam pet godina, a ove godine ću u školu i potpuno sam spreman. Ovdje sam naučio da crtam, a znam i pisati, hajde da ti pokažem čestitku, koju sam napravio učiteljici za rođendan.“
- Dostupno u:
- Bosanski/Hrvatski/Srpski
- English
U BiH samo 44% djece uzrasta od 3 do 6 godina ide u vrtić. UNICEF-ove Studije ulaganja u djecu sugerišu da bi se svaka uložena konvertibilna marka, društvu vratila sedmerostruko.
Ovakva projekcija ulaganja, na prvi pogled može izgledati apstraktno, ali iz perspektive roditelja, koji zahvaljujući vrtićima, mogu da se posvete obrazovanju, karijerama i svemu što u konačnici povećava društveni prihod i porodičnu stabilnost, ovakva vrsta usluga nije nimalo apstraktna.
U vrtiću „Čika Jova Zmaj“, u Foči, trenutno boravi oko 200 djece, raspoređene u jedanaest grupa.
Jedno od njih, petogodišnji Vlado, je naš domaćin i vodič kroz vrtić.
„Ja sad imam pet godina, a ove godine ću u školu i potpuno sam spreman. Ovdje sam naučio da crtam, a znam i pisati, hajde da ti pokažem čestitku, koju sam napravio učiteljici za rođendan.“
Nakon što je zapamtio i moj datum rođenja i obećao mi napisati čestitku, vraćamo se razgovoru. Saznajem da ima 23 drugara i drugarice, da danas ne ide s njima na sport, jer je bio prehlađen, pa se plaši da ih ne zarazi, da je naučio kako se stvari dijele među prijateljima, a da se niko ne naljuti.
Vladina mama Jelena je ljekarka, trenutno na specijalizaciji, pa je zbog prirode posla često odsutna.
„Činjenica da sam mogla ostaviti dijete, ne na čuvanje, nego na mjesto gdje će sticati znanje i životne vještine, sa stručnim, brižnim i pažljivim osobama, od ključnoj je značaja za mene. Mislim da je vrtić i finansijski dostupniji od toga da neko čuva dijete u vašoj kući, ali istinska vrijednost vrtića je u tome što Vlado zna da funkcioniše kao dio tima, a to je neophodno pred polazak za školu.“, zaključuje Jelena.
Prema podacima UNICEF-ovih studija ulaganja u djecu, povećanje obuhvata predškolstvom u BiH bi moglo omogućiti pristup tržištu rada za preko 2,200 žena godišnje. To bi za BiH ekonomiju generiralo više od 500 miliona KM u narednih 30 godina.
Pored redovnog vrtićkog programa, u vrtiću je i resursni centar za djecu sa poteškoćama u razvoju, u kom se vrši procjena i rana intervencija razvojnih poremećaja kod djece. Najčešće je riječ o logopedskim tretmanima, ali i poticanju neuro-motoričih vještina, u kojima neka djeca kasne.
Tata Stefan je sveštenik, a u vrtić je dopratio petogodišnju Nadu i dvogodišnjeg Josipa. Nada ima urođene poteškoće sa vidom, i već je prošla kroz nekoliko zdravstvenih intervencija u inostranstvu. Ta teškoća, Nadi ne predstavlja problem kad je riječ o igri, učenju i druženju. Kaže mi da ima 5 najboljih drugarica, da se vole igrati lutkicama, kao i igre napolju. Naučila je i voli da crta, a od vrtićke hrane najviše voli kupus.
Stefan nam kaže da je za njega i suprugu izuzetno važno da su djeca u vrtiću, kako zbog sigurnosti, sticanja novih vještina i socijalizacije, tako i zbog vremena u kojem se oni, kao roditelji mogu baviti svojim poslom i ostatkom porodice. Podrška Fonda za djecu Republike Srpske, koji pokriva troškove vrtića, značajna im je, budući da Nadini zdravstveni tretmani nisu jeftini. Stefan smatra da bi brojnim porodicama sa malom djecom ovakav vid podrške, bio koristan.
U BiH je predškolstvo nedovoljno finansirano. U Federaciji BiH se samo 5,5% ukupnog budžeta za obrazovanje izdvaja za predškolstvo, odnosno 9,3% u Republici Srpskoj i 7,6% u Brčko distriktu. Povećanje obuhvata predškolskim odgojem i obrazovanjem bi za BiH ekonomiju generiralo preko 33 milijarde KM u narednih 30 godina.
Djeca i roditelji koje smo upoznali, ove benefite osjete sada. Na nama je da se potrudimo da ova poruka dođe do onih koji donose odluke o finansiranju predškolskog odgoja i obrazovanja u BiH, iz kog nijedno dijete neće biti izostavljeno.
