Priručnik za upoznavanje nastavnica i nastavnika sa metodama rodno odgovornog poučavanja
Svrha ovog priručnika je upoznavanje nastavnica i nastavnika sa metodama rodno odgovornog poučavanja
Naglašeno
U uvodu ovog priručnika objašnjavamo osnovne pojmove u vezi sa rodom, rodno odgovornim pedagoškim pristupima u obrazovanju u području STEAM-a, utjecajem obrazovanja i obrazovnih institucija u postizanju rodne ravnopravnosti, teutjecaju sociokulturnih faktora na izgradnju roda i rodnih odnosa. Rodna perspektiva je važna u svim aspektima obrazovanja, pa tako i u STEAM obrazovanju, kako bi se osigurale jednake mogućnosti i pravični pristupi za djevojčice i dječake, kao i eliminirali stereotipni sadržaji u udžbenicima, te rodno neosjetljivi načini poučavanja. Na međunarodnom nivou je postignut značajan napredak u pitanjima rodne ravnopravnosti, mada su žene još uvijek podzastupljene na vodećim pozicijama u politici, ekonomiji i društvu općenito, te ih je nesrazmjerno malo zastupljeno u STEAM područjima u odnosu na muškarce. U Bosni i Hercegovini je slična situacija, iako je Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (2003) unaprijeđen pravni okvir, kao i kroz uspostavljene mehanizme za promociju i praćenje provedbe ovog zakona na različitim nivoima vlasti. Međutim, u društvu, politici i ekonomiji, pa tako i STEAM-u i dalje dominiraju muškarci, a to su područja sa najbolje plaćenim poslovima. Razni oblici neravnopravnosti, uključujući i rodnu neravnopravnost, i dalje su prisutni u svakom segmentu društva. Osim toga, u obrazovanju imamo i fenomen „feminizacije“ zanimanja, gdje žene čine većinu nastavnog kadra u osnovnim školama. Bez obzira na to, većina nastavnog osoblja nije senzibilizirana i/ili obučena za rodno odgovorno poučavanje i rodno osjetljivu komunikaciju i interakciju sa učenicima i učenicama, kao što nisu senzibilizirani i/ili obučeni djelatnici i djelatnice u područjima STEAM-a. Često spominjani argumenti o takozvanoj neutralnosti su u suštini štetni i diskriminacijski, jer uvijek pogoduju onima koji su privilegirani, a dodatno marginaliziraju one koji su već na margini, a prije svega neutralnost nije ni moguća u našem jeziku, jer su sve imenice koje se odnose na ljude (njihove identitete, zanimanja, osobine itd.) određenog roda, i to uglavnom muškog ili ženskog, a vrlo rijetko srednjeg. Problem u našem društvu je to što zvanični jezik u nazivima radnih mjesta, položaja, zvanja i zanimanja uglavnom nije rodno osjetljiv, osim u nižekvalificiranim poslovima, pa tako, naprimjer, u klasifikacijama zanimanja nemamo diplomirane inženjerke, matematičarke ili doktorice nauka (nego inženjere, matematičare i doktore nauka), ali zato imamo čistačice i kuharice. Čuje se čak i krivo mišljenje kako naši jezici u Bosni i Hercegovini ne poznaju rodno osjetljive kategorije, što je netačno i odnosi se samo na nepravedno kodificirani i široko usvojeni, ali diskriminacijski jezik državnih i brojnih društvenih institucija na koji su mnogi naviknuti, a koji je duboko maskuliniziran. Kada govorimo o rodnoj ravnopravnosti, ne govorimo samo o tome da se djevojčicama i dječacima osigura jednak pristup obrazovanju, već da kroz obrazovanje podjednako budu ohrabreni i osnaženi da se bave poslovima koji se u društvu općenito doživljavaju kao tipično muški ili ženski poslovi (termin za ovo je „rodna podjela rada“). Također, proklamovana jednakost i ravnopravnost ne znače isto za djevojčice i dječake koji su manje
privilegirani, čiji roditelji nemaju resurse ili koji nisu odrastali u okruženju koje je poticalo ravnopravno sudjelovanje dječaka i djevojčica u svim sferama života. Zbog toga je pored jednakog pristupa važno i načelo pravičnosti, odnosno da se afirmativnim mjerama pomogne onima koji imaju drukčije početne pozicije kada je u pitanju društveni uspjeh i napredak. Rodno odgovorno poučavanje je stoga izuzetno važno, jer ne samo da inzistira na jednakosti i pravičnosti, već i pomaže djevojčicama i dječacima da unaprijede svoja znanja, vještine, samopouzdanje i uvažavanje drugih bez obzira na razlike i unatoč predrasudama.